 |

Peta
lekcija - Neka pravila tipografije
kako i na koji način koristiti fontove

Siguran sam da se, kao i ja, ponekada zgadite sajtom koji koristi
sada već otrcani Times New Roman font za tekst. Shvatam da se može
lepo uklopiti u slikama, ali kao tekst - slažete se? Fuj! Da ne
pričam o kompoziciji boja teksta i o takozvanom kerning-u, tj. razmaku
između svakog slova u rečima. Zato ćemo ovde pričati baš o toj problematici,
tj. o nekim tipografskim pravilima, vezanih za web dizajn koji te
probleme rešavaju na lak način.
Započnimo
priču ...
U samom startu se vraćamo na staru činjenicu o delimičnoj
nekompatibilnosti između računara prikačenih na internet. Kada kažem
'nekompatibilnost' mislim najpre na operativne sisteme, browsere
ali i sistemske fontove koje posetilac ima instalirane. Imajte na
umu da nema svako, recimo Windows 2000 ili Windows XP i 800 fontova
koje vi imate i da se neće uvek pogoditi da i on ima font koji ste
vi postavili u html ili CSS klasu.
Znači, početak sadrži konstataciju - ne koristite nestandardne
fontove. Treba svakako shvatiti da se uz instalacije Windows operativnih
sistema dobija određena količina fontova. Tu se uglavnom podrazumevaju
sledeći: Arial, Verdana, Tahoma, Times New Roman, Terbuchet i slični.
Obzirom na to da smo rekli (jel'te...) da Times nikako ne treba
koristiti u tekstu, opcije za standardne tekstove vam se smanjuju,
ali ne preterano, niti drastično. Arial veličine 10 piksela
je fantastično čitljiv i pregledan i mnogo stilskiji od njemu sličnog
Arila veličine 11 ili 12 piksela. Toplo preporučujem i jedne i druge
(doduše, ove druge manje). Verdanu, veličine 10 piksela,
upravo čitate, dok su sve veće verzije ovog fonta do veličine 13
ili 14 prihvatljive, ali preko nikako ne izgleda lepo. Tahoma,
je slično Arialu, u padu popularnosti na uštrp Verdane, i njene
veličine 10 i 11, pa čak i 12 piksela su podjednako lepe i pristojne
za čitanje na html stranicama. Trebuchet je tek u poslednje
vreme počeo biti interesantan za web dizajnere, jer obuhvata klasiku
koju je imao Times, ali i modernost koju ima Arial, Verdana ili
Tahoma. Ovaj font je time prilično neutralan, ali fantastično dobar
i zahvalan za tekstualnu fornu. Od 11 piksela pa naviše, Trebuchet
ne gubi na kvalitetu i vidi se podjednako dobro i pristojno.
Zapamtite
Times New Roman, nikako kao font za običan tekst, Arial, Verdana,
Tahoma ili Trebuchet, da.
Boja
fonta na html stranicama
Pretpostavimo da imate solidno odabranu kolor šemu i da treba da
odredite font za naslove, podnaslove, linkove, tekst i slično, kao
i njihove veličine i boje. Prva prirodna činjenica do koje ćete
doći jeste da stavite crni tekst ako vam je pozadina bela. Ovo pitanje
je u poslednje vreme prilično diskutabilno, i moja lična preporuka
jeste da boju fonta malo 'ublažite'. To ćete učiniti tako što ćete
boju sa crne prebaciti na jako tamno sivu. Tipičan primer jeste,
recimo promena sa #000000 na #444444, koja će dati fantastične rezultate.
Crna boja na belom je apsolutni kontrast, pa je korisno taj kontrast
malo smanjiti 'ublaživanjem' crne.
Što se tiče boja u naslovima, podnaslovima ili linkovima, tu je
malo drugačija priča. Počećemo od linkova, tj. od najlakših. Najvažnije
pravilo koje trebate da imate na umu pri definisanju klasa za linkove
jeste to da linkovi treba da budu uočljivi na prvom ili drugom pogledu
na celu stranicu. To se uglavnom čini ili bojom ili 'underline'
osobinom fonta. Ako je boja u pitanju, 'underline' nije obavezan,
ali boja treba biti koliko-toliko kontrastna u odnosu na elemente
na stranici. Ukoliko tekst ima 'underline' tag tada se boja može
uklopiti u dizajn.
Naslovi i podnaslovi treba da se takođe ističu, ali ne preterano.
To se uglavnom čini diskretnim povećavanjem veličine fonta (za 3,
4 ili 5 piksela), stavljanjem slike koja sadrži naslov ili podnaslov,
gde tada trebate obraćati pažnju na tzv. 'kerning' ili ostavljanjem
praznine oko naslova. Ne bi trebalo praviti naslove ili podnaslove
kontrastnim bojama u odnosu na kolor šemu sajta, osim ako ne nose
neku poruku.
Zapamtite
Tamno sivi tekst na beloj pozadini mnogo bolje pristaje od crnog,
linkovi treba da se ističu na prvi pogled a naslovi i podnaslov
da se diskretno ističu.
Kerning
U slučaju da se odlučite za ubacivanje teksta u slikama,
bilo za header, naslove, podnaslove, zaista nije važno, kerning
trebate najviše da imate na umu. Kada kažem 'kerning' mislim na
razmak pojedinih slova u rečima, odnosno parova slova u rečima.
Parovi slova su bilo koji parovi u bilo kojoj reči, kao recimo:
ga, mn, sa, or ili neki drugi parovi.
Vrlo
ružno i neprofesionalno izgleda kada posetilac dođe na sajt i zatekne
neki naslov u kome su na pojedinim mestima slova blizu, a negde
poprilično razmaknuta. Odnosno, kao na prvoj slici. Vidi
se na prvi pogleda da je razmak između svih slova trebao da bude
mali, tj. da izgledaju zbijena. Ovde je prevelik razmak između slova
e i t, kao i između o i r, dok je razmak
između t i w premali. Željeni razmak između slova
je razmak između r i k. Osnovna ideja u ovakvoj problematici
jeste da posmatrate prazninu između svakog para slova. Ova praznina
između svakog para slova treba da bude jednaka. Neka
slova svojim oblikom stvaraju veču ili manju prazninu između sebe
i drugih slova. Primer za to jesu recimo parovi slova kao što su
or ili od, gde je d oblije i zauzuma više tog
praznog prostora.
Obzirom na to da profesionalni i ozbiljni programi za obradu slika
(Photoshop, Fireworks i njima slični) imaju opciju za podešavanje
kerninga, preporučljivo je da se kerning podesi po vašoj sopstvenoj
želji. Makar na početnu vrednost - 0px. To čete učiniti u Photoshopu
tako što ćete otiči na menu Window > Character pa u drop down
meniju kojeg simbolizuju slova av sa strelicom ispod, ili
izabrati neku od postoječih vrednosti ili ukucati vašu.
Zapamtite
Ne dozvolite da razmaci u tekstovima u slikama budu premali
ili preveliki. Podesite kerning na valjanu veličinu i rešite sve
probleme.

O
autoru
Goran
Ratković član je grupe RatkovićDesign
i jedan od osnivača designersnetwork-a. Od 2000. godine radi u internacionalnog
firmi Gowi
Group Ltd i iza sebe ima gomilu različitih referenci i radova.
nazad
na školu dizajna
|
 |